Gül İrepoğlu

Gül İrepoğlu započela je svoju akademsku karijeru na Odsjeku za povijest umjetnosti Fakulteta za književnost Sveučilišta u Istanbulu nakon što je stekla diplomu iz arhitekture na Akademiji umjetnosti u Istanbulu. Godine 1997. postala je profesoricom povijesti umjetnosti te je do danas napisala mnoge znanstvene knjige i članke. Roman Robinja njena je druga po redu knjiga koja je privukla mnogo pažnje i koju je napisala nakon povijesnog romana Golgemi Biraktim Lale Bahcelerinde (Moja sjena u vrtovima tulipana) čija se radnja događa u vrijeme Doba tulipana Osmanskog carstva. Njena treća knjiga Fiyonklu Istanbul Durbunu (Istanbulski teleskop s mašnom) roman je o Istanbulu u novije doba.

Priča o nemogućoj ljubavi u haremu.

Doba je vladavine sultana Abdulhamida I, dvadeset sedmog vladara Osmanskog Carstva. Harem je raskošan „zatvor“ ukrašen satenom, svilom i najfinijom keramikom. Njegovim se prostorijama širi miris ružinog ulja i ugodna hidžaz glazba. U njemu zvecka najskuplji nakit a zrake svjetlosti prelamaju se kroz najvrjednije drago kamenje. Abduldamidov je harem prepun lijepih i obrazovanih žena ali jedna je drugačija. Ono što je sultan s njom doživio očaravajuće je ali i zastrašujuće. Biti s njom bilo je predivno, toliko da se sultan uplašio osjećaja koji su ga preplavili. Hoće li je sultan ponovo pozvati u svoje odaje? Hoće li sultan popustiti pred čarima lijepe robinje? I je li sultan jedini svjestan izvanrednosti te haremske ljepotice? Sve odgovore potražite u ovom zanimljivom romanu turske spisateljice Gül İrepoğlu koja je, otvorivši vrata harema, otkrila tajnovit svijet u kojem se pored moći i interesa dešavala i čarolija ljubavi.

„Robinja i harem. O ta smo dva pojma pročitali mnoge knjige i bili primorani zadovoljiti se samo površnim informacijama. S te je strane knjiga Robinja spisateljice Gül İrepoglu drugačija od ostalih. Njena profesija i dar pisanja u ovom romanu postižu savršeno jedinstvo. Čitatelj ima osjećaj kao da čita dokumentarnu knjigu u kojoj se susreću fikcija i povijesna zbilja. Čitajući o jednoj osmanskoj instituciji i o vjerojatno najrigoroznijem, najzanimljivijem i natajnovitijem svijetu i teškom životu jedne osobe u toj instituciji kao i mreže ljudi unutar tog carstva, primijećuje se spisateljičino oko za detalje koji prožimaju ljudske misli.“

Dogan Hizlan



https://mega.nz/#!BioRHI4T!eJPvpmhHpoS6yTZeo4OhOLAKvtPiyUl92Rr_lR91_zI