Gustaf Helstrem

Gustaf Hellström (Gustaf Helstrem, 1882.-1953.) zauzima istaknuto mjesto u novijoj švedskoj književnosti, to je pisac koji u književnost svoje zemlje, dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća, unosi napredne ideje i sve više osvaja čitatelje; njegova djela, koja obuhvaćaju tridesetak svezaka, iznova se objavljuju i prevode na druge jezike; to je pripovjedač u čijim se knjigama najbolje ogleda nova orijentacija što se u švedskoj književnosti javlja oko 1910.; njegovi junaci nisu besposlenjaci obuzeti erotikom ni sentimentalni sanjari, nego ljudi koji znaju što je djelo i borba.

POGOVOR

Gajtanar ili kitničar
Gajtanar je riječ koja ne postoji u hrvatskom jeziku. Lekholm je kitničar. To je starinski obrt koji se bavi izradbom pozamanterije: vrpci, resa, rojta, gajtana, pompona, tila, čipke, veza i drugih ukrasnih detalja za odjeću i namještaj, za salonske divane, za naslonjače od baršuna i za mrtvačke sanduke.[1] U današnje vrijeme kitničar također izrađuje modne ženske šešire.
U Wikipediji smo pronašli ovaj opis švedske riječi Snörmakare:
’Snörmakare’ su prije industrijalizacije bili obrtnici koji su pravili finije vezice i vrpce, gajtane, resice, pletenice, pompone, ligature, posebne svilene vrpce i slično. Gajtani su bili rađeni na posebnim tkalačkih stanovima.
Kada je u 1800. započela tvornička proizvodnja robe, postupno je gotovo potpuno nestalo kitničarskog obrta.
Prema tome riječ Snörmakare odgovara našoj riječi kitničar. I zaista naš se Lekholm u knjizi bavi tim obrtom.



https://mega.nz/#!JvgllIKA!injsACY0C5MhoraKxktPQuy3lUOgmXM271x2a51TOg0