Robert Hugh Benson

Robert Hugh Benson rođen je 18. 11. 1871. u okrugu Berkshire u Engleskoj kao treći sin u obitelji. Pohađao je Eton College, a zatim studira klasičnu književnost i teologiju na Sveučilištu u Cambridgeu. Godine 1895. njegov ga je otac, nadbiskup Canterburyja, zaredio za anglikanskog svećenika. Već u to vrijeme bio je poznat kao ugledan pisac i propovjednik. Nakon očeve smrti 1896. godine za Roberta započinje teško duhovno-intelektualno putovanje koje ga je vodilo kroz proučavanje raznih protestantskih denominacija, sve dok na koncu nije zatražio da bude primljen u Katoličku Crkvu 1903. godine. Dvije godine poslije zaređen je i za katoličkog svećenika. Tada je uslijedilo razdoblje dinamičnog i plodnog spisateljskog rada, kada je pisao i po četiri knjige godišnje – romane, kazališne komade, eseje, propovijedi i pjesme – i koje je potrajalo sve do njegove prerane smrti u 43. godini života. Kao ugledan i tražen propovjednik i predavač odlazio je u Italiju i u SAD, a 1911., tri godine prije svoje smrti, dobio je titulu monsinjora.
Djela Roberta Hugha Bensona odlikuju se bogatstvom jezika i pronicavim intelektom, maštovitošću i talentom. Za života je slovio kao jedan od najboljih engleskih pisaca svoga vremena, da bi kasnije pomalo pao u zaborav. Njegovo najvažnije i svjetski poznato djelo jest roman Gospodar svijeta iz 1907. godine. To je jedan od prvih distopijskih romana uopće, djelo koje ni dan-danas, više od stotinu godina kasnije, ne gubi na svojoj aktualnosti. Štoviše, njegov prikaz svijeta, atmosfere i odnosa u 21. stoljeću pokazao se upravo zastrašujuće preciznim. Ta je proročanska knjiga, koju opravdano možemo nazvati književnim klasikom, kruna njegova iznimno vrijednog spisateljskog opusa.

Roman Gospodar svijeta Roberta Hugha Bensona po mnogima je najproročanskije djelo u svjetskoj književnosti, koje na vrlo slikovit i uzbudljiv način prikazuje svijet posljednjih vremena u kojemu prikriveni sekularistički totalitarizam neprimjetno zarobljava ljude, uništava vjeru i pripravlja put Antikristovoj vladavini.

Napeta radnja, živo i znalački opisani likovi, pronicavi prikaz budućnosti..., sve je to doprinijelo da se Gospodar svijeta nametne kao najpoznatija književna obrada teme kraja povijesti i konačnog sukoba dobra i zla.

Pišući ovaj roman prije više od stotinu godina i smjestivši ga upravo u naše vrijeme, Benson je sa zapanjujućom točnošću predvidio suvremene procese poput ujedinjenja Europe, globalizacije i pokušaja uspostave novoga svjetskog poretka, pojave institucionalnih napada na vjerski identitet, brak i obitelj itd.

Ne treba stoga čuditi da su obojica posljednjih papa istaknuli ovaj roman kao vrlo značajan i aktualan. Papa Franjo je – preporučivši njegovo čitanje – naglasio da se radi o knjizi koja "gotovo kao da je proročanstvo" i koja pomaže razumjeti kako opasnosti svijeta u kojem živimo tako i ideološku pozadinu suvremenih društvenih procesa.



https://mega.nz/#!4ix3mA5B!FXuiRlPlP3YfBsdIoUAe9I418-_-EaOADez1r0xpRcs