Karen Blixen

Karen Blixen rođena je 1885. godine kao Karen Christentze Dinesen (Tanne) u Rugstedlundu u Danskoj u obitelji pisca, političara i časnika Wilhelma Dinesena i Ingeborg Westenholz, kćeri ministra financija. Rano se udala za švedskog baruna Brora von Blixena-Fineckea, i započela novi život u Keniji. Ondje se zbližila s engleskim vojnim pilotom Denysom Finch Hattonom, svojom najvećom ljubavi, koji je poginuo pri slijetanju na mjesni aerodrom. Shrvana nakon svega što joj se dogodilo u Keniji, prodala je farmu, vratila se u rodni Rugstedlund i potpuno posvetila književnosti. Godine 1934. pod pseudonimom Isak Dinesen objavila je u New Yorku i Londonu zbirku pripovijedaka "Sedam fantastičnih pripovijesti" (Seven Gothic Tales). Slavu joj je donijela knjiga sjećanja "Afrička farma" (Den afrikanske farm, 1937.), tiskana u dvije verzije, engleskoj i danskoj, koja je poznatija kao "Moja Afrika" (Out of Africa), s naslovom pod kojim je i ekranizirana 1985. godine. Uslijedile su "Zimske pripovijesti" (Vintereventyr, 1942.), "Posljednje pripovijesti" (Sidste fortællinger, 1957.), "Anegdote o sudbini" (Skæbne-anekdoter, 1958.) i "Sjene na travi" (Skygger paa græset, 1960.). Za vrijeme nacističke okupacije Danske Blixen je pod pseudonimom Pierre Andrézel objavila svoj jedini roman "Putovi osvete" (Gengældesens veje, 1944.), horor s jasnim aluzijama na okupaciju domovine. Karen Blixen je za svoj književni rad dobila više značajnih svjetskih priznanja. Nekoliko puta kandidirana je za Nobelovu nagradu, no nije imala sreće i ovjenčati se njome. Umrla je na obiteljskom imanju u Rugstedlundu 1962. godine.

Knjiga uspomena Moja Afrika - nije pripovijest o doživljajima propale povratnice iz kolonije niti kakva aktualna geografska ili etnografska reportaža, nego pripovijest o prošlosti jednog svijeta, o ljubavi s njim, o neizmjernoj tuzi kad je izgubljen.



https://mega.nz/#!Nyhm3SpJ!wxTRdXpiy0mH1htGLwSzt475ctraU9C0V4dQWHj8yOc

"Babettina gozba" spisateljičino je, nakon "Moje Afrike", drugo najvažnije i najpopularnije djelo. Prvi put je objavljeno 1950. u američkom ženskom magazinu Ladies' Home Journal. Riječ je o vrlo neobičnoj pripovijesti lociranoj u norveškom gradiću Berlevågu, smještenom između visokih planina koje fizički zatvaraju vezu sa svijetom, dok je mjesto duhovno izolirao pastor, osnivač stroge crkvene sekte, čiji su se članovi odrekli svih zemaljskih zadovoljstava. U vrijeme kad počinje priča pastor je odavno mrtav, ali njegov duh i dalje drži na okupu, u miru i slozi, pobožne stanovnike...



https://mega.nz/#!h74kha7B!02NDFZ8dtHl7YTSGN5xFn5Njz4iez911QnrUuWBgMLM