Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. juli 1893. – Zagreb, 29. decembar 1981.) je bio književnik i enciklopedista, po mnogima najveći jugoslavenski i hrvatski pisac 20. vijeka.
Rođen u Zagrebu u građanskoj obitelji niže-srednjega socijalnoga statusa (razdoblje opisano u dojmljivoj prozi "Djetinjstvo u Agramu"), Krleža pohađa vojnu kadetsku školu u Pečuhu.
Još od djetinjstva 1902-1903 je bio prijatelj sa Đurom Cvijićem. Krleža od školskih dana pripada omladinskom revolucionarnom pokretu, kao jedan od intelektualnih vođa hrvatske ljevice. Pripadao je krugu lijevih intelektualaca, kao Đuro Cvijić, August Cesarec, Kamilo Horvatin, Sima Miljuš.

“Balade Petrice Kerempuha” knjiga je pjesama Miroslava Krleže. Smatra se najvećim pjesničkim ostvarenjem Miroslava Krleže, a ujedno je i jedno od najvećih djela hrvatske književnosti uopće.



https://mega.nz/#!ZqhHiaSR!1jrPYgoX6GgB0LpLIvQe03YZodUCh-3YPi-NsIa0TYY

Na rubu pameti, roman Miroslava Krleže prvi put objavljen 1938. godine u Zagrebu. Drugo izdanje izlazi 1954. Jedini je Krležin roman pisan u prvom licu jednine.Krleža je napisao roman pod utjecajem Kamovljeve Isušene kaljuže, od koje je preuzeo je pisanje u prvom licu i pristup stvarnim događajima i ljudima za ovaj roman. Krleža kao da je bio zavidan. Premda je najbolje poznavao Kamovljev životopis, sve je učinio da se nikad ne pojavi roman Isušena kaljuža pod čijim je utjecajem napisao Na rubu pameti. Neobjavljivanje Kamovljeva romana  je potrajalo sve do njegove smrti 1981. godine.



https://mega.nz/#!83glCKTC!cSREhMp2wNTJx0Zj4Qau5fZIqCIIYMy9F5jjMfAnHtQ

Povratak Filipa Latinovicza

Radnja romana smještena je u dvadesete godine prošlog stoljeća, ali je fabula puna digresija, retrospekcija i razmišljanja likova. Glavni lik, Filip Latinovicz, predstavnik je intelektualca neshvaćenog u surovom, primitivnom svijetu. Takav svijet on ne razumije, baš kao što taj svijet ne razumije njega. Zato je naglasak ovog romana na otuđenosti pojedinca iz svijeta, te na njegovom nepripadanju okolini u kojoj je prisiljen živjeti.
Ovaj roman donekle je i roman-esej, jer obiluje dugim raspravama o slikarstvu te općenito umjetnosti, budući da je glavni lik slikar, a izneseni stavovi, stavovi su samog pisca. Povratak Filipa Latinovicza objavljen je 1932. godine, a do danas drži visoko mjesto na ljestvici najboljih hrvatskih modernističkih romana.



https://mega.nz/#!typDiKbK!RQAEh1w2zJyMgG6s6mfM1lHNK4Me1RIQNrOYRKc87B8

Simfornije

Iako su nastajale u ranom razdoblju Krležina književnog djelovanja, njegovih šest simfonija relativno je kasno, tek 1933. godine, objedinjeno u zajedničkoj zbirci. Prve su simfonije nastale u najranijoj fazi Krležina književnog djelovanja; prema bio-bibliografskoj bilješci u knjizi Tri simfonije, tiskanoj 1917, tekstovi objavljeni u toj knjizi napisani su godine »1914. i prije«, no proteklo je ipak nekoliko godina do njihova tiskanja. Podnevna sinfonija tiskana je prva, u časopisu DHK Suvremenik 1916, a.Suton i Noć (uz ponovljenu prvu simfoniju) uknjizi Tri simfonije. Pan, »napisan početkom proljeća sedamnaeste, izdan je u ožujku iste godine u vlastitoj nakladi« u obliku zasebne knjige (prema Krležinoj napomeni u knjizi Simfonije 1933). Sodomski bakarial objavljen je prvi put u časopisu Književni jug 1918. godine u brojevima 4 (16. VIII.) i 5 (1. IX.), a Ulica u je¬senje jutro tiskana je u časopisu Plamen 1919, br. 8 (15. IV.). U knjizi Tri simfonije, Podnevna sinfonija (kako je naslov glasio u Suvremeniku) preimenovana je u Podne. Očita je u toj knjizi povezanost naslova simfonija kojom se sugerira slijed razdoblja dana (Podne — Suton — Noć): time je indicirana i unutarnja veza tih triju poetskih tekstova.



https://mega.nz/#!Nr4BGAZL!038ZwgUAB-si31WPPIDIYGkGHt13YwoM14kpgBxt34g

Gospoda Glembajevi jedna je od najpoznatijih drama Miroslava Krleže. Prva je od tri drame koje pripadaju ciklusu o Glembajevima. Ostale dvije drame su U agoniji i Leda. U ovaj ciklus ubraja se još jedanaest Krležinih novela. Krleža je ovaj ciklus pisao od 1929. do 1930. godine. Likovi su gotovo isti u svim djelima ciklusa, a radnja među knjigama također je povezana. Ipak, svako djelo iz ciklusa može se i samostalno čitati.Gospoda Glembajevi psihološka je drama, za koju je sam Krleža rekao da je u hrvatsku književnost došla 40 godina prekasno. Likovi su doista ključni element ove radnje. Radnja se temelji na njihovoj karakterizaciji i postupcima, te se upravo na njima gradi i ideja ovog djela.



https://mega.nz/#!9vxnCA5A!Si_h4s73U6rcCJxWDfUcFX9au9JuaBtRvdO0q-lxig4

Hrvatski bog Mars je zbirka novela s tematikom Prvog svjetskog rata. To je ujedno Krležino najpoznatije djelo, a u kojem je antiratnim te humanističkim pokretima i potresnim slikama sudbine naroda iz Hrvatske koje je poslužilo kao topovsko meso, uvrstilo spomenuto djelo među najbolje knjige antiratne Europe.Krleža je u djelu svjedočio o strašnim sudbinama anonimnih seljaka iz Zagorja te Podravine koji su se pridružili domobranima kako bi obranili svoje i pomogli u obrani zemlje. Novele iz poznatog djela su nastale u vrijeme kada se Krleža udaljio od vizionarstva i univerzalne ekspresionističke simbolike te približio realističnim sudbinama običnih ljudi.



https://mega.nz/#!c7xXQQgb!YuQR4P6bl5nTs9VR4J7isJOKe_4df62gf4UxJ4vu0Jw