Perl Bak

Perl Bak (engl. Pearl Sydenstricker Buck; Hilsboro, 26. jun 1892 — Danbi, 6. mart 1973), američka je književnica i prva Amerikanka koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost. (1938 godine). Roditelji su joj bili prezviterski misionari, tako da je veliki deo svog detinjstva a i kasnijeg života provela u Kini. Najpre je naučila kineski jezik, a tek naknadno engleski. Pisala je romane, pripovetke i priče za djecu. U književnosti se javlja romanom „Istočno vetar, zapadni vetar“ (1929), a njeno najpoznatije delo je roman „Dobra zemlja“ (1931) za koji je nagrađena Pulicerovom nagradom (1931). „Dobra zemlja“ je prvi deo trilogije koja se nastavlja romanima „Sinovi“ (1932) i „Rastureni dom“ (1935). Napisala je i biografije svojih roditelja, „Izgnanstvo“ (1936) i „Ratoborni anđeo“ (1936).Napisala je još jednu trilogiju, romane: „Zmajevo seme“ (1942) u koji govori o dejstvu kinesko-japanskog rata na porodicu Ling Tana koja se, pod pritiskom strahota u okupiranom Nankingu, morala pridružiti gerilcima; „Obećanje“ (1943) predstavlja drugu knjigu ove trilogije, ostvarenu u obliku ispovesti Ling Tanovog trećeg sina, Lao Sana, koji se bori protiv stranih osvajača; završna knjiga trilogije, „Paviljon žena“ (1946), otkriva u većoj meri spisateljkino podozrenje prema društvenim normama patrijahalne Kine.Njen poslednji roman „Večno čudo“ otkriven je u rukopisu 2013. godine.[1] Malo je poznato da je Perl Bak imala i kinesko ime koje je glasilo Sai Zhenzhu (賽|珍|珠)

Prvi deo trilogije o dugoj i uzbudljivoj epopeji koja je započela krajnjom bedom i bolnim rastankom od ogništa a završila se pogubnim iskušenjima prepunog, bogatog doma.



https://mega.nz/#!A7AD3QTB!gxKRgXw8_nFocEQ88Too9U1h_HnoWFo8V2JMHg0_2LU

Istinski klasik iz pera dobitnice Nobelove nagrade! Na krajnje suptilan način, kroz odnos mladih supružnika, prikazan je sudar dva, na prvi pogled suprotstavljena svijeta - Istoka gdje žena treba da ćuti kao cvijet i Zapada gdje njen glas ima bogat ton.
Pisan u prvom licu, kao ispovijest tradicionalne Kineskinje koja naučena da ne očekuje i ne želi ništa više do da ugodi mužu, roman s podjednakim poštovanjem i ljubavlju prikazuje obje kulture, uvjeravajući čitaoca u neminovnu sintezu oba svijeta.



https://mega.nz/#!N2R3BIhD!E6S9SJdlMci0vtjPWArsjhe3LF-MaveF_jJZhAP06-4

Treći deo trilogije o dugoj i uzbudljivoj epopeji koja je započela krajnjom bijedom i bolnim rastankom od ognjišta, a
nastavila se iskušenjima prepunog, bogatog doma, završava se upravo ovom knjigom u vrijeme velike kineske revolucije.Izuzetno dramatično, slikovito i ispunjavajuće djelo, koje po dubini poniranja, u suštinu Istoka i ljudi koji tamo žive nema takmaca u današnjoj literaturi. Vrijeme revolucije pokazuje sve razlike u shvatanjima ljudi, generacija i čitavih naroda, noseći glavne junake kao nabujala rijeka.Iako je prošlo više od sedamdeset godina kako je autorka ove trilogije dobila Pulicerovu nagradu, njena popularnost ne jenjava, a čitaoci joj neprestano pristižu stasavanjem novih generacija. Vang Lung, koji je uspio da se podigne iz blata,umire, a njegovu misiju i životno djelo nastavljaju njegovi sinovi pokazujući kako nova vremena zahtijevaju i nove napore ne bi li se loza uspješno nastavila. Pišući o vremenu kada je Istok potresala socijalna revolucija a Zapad se suočavao sa ekonomskim krahom, autorka nam daje viziju jednog vremena, koje će ostati duboko u ljudskoj svijesti.Čitanje ove priče o Vang Lungu i njegovim sinovima nalik je na lagano i potpuno pročišćenje; kada se zatvori posljednja stranica čini se kao da je značajan dio nečijeg života završen.



https://mega.nz/#!4rQFzYTa!AZWg9z4TzJ8uPXvARSzlS2MbRiAIawinV9TwVcvRWaA

Paviljon žena
Na svoj četrdeseti rođendan gospođa Wu upozna svog muža s odlukom koju je dugo planirala: nakon dvadeset i četiri godine njihov zajednički fizički život je gotov i ona želi da uzme drugu ženu.Kuća Wu, jedna od najstarijih i najrespektabilnijih u Kini potresena je njezinom odlukom od koje gospođa Wu ne želi odustati nego uredi da se dovede mlada djevojka iz seoske sredine i zauzme njezino mjesto u bračnome krevetu.Elegantno i nepristrano, gospođa Wu orkestrira ovu promjenu u isto vrijeme vodeći veliko domaćinstvo koje uključuje više od šezdeset članova obitelji, rodbinu i poslugu.Sama u svojim odajama uživa novostečenu slobodu i u slobodno vrijeme čita knjige koje joj do tada nije bilo dopušteno dirati. Kada njezin sin započne slušati poduke iz engleskog, ona se uključuje i ubrzo i sama uzima poduku jezika od strane slobodnomislećeg stranog svećenika po imenu Brat Andre. To iskustvo i interakcija promijenit će joj život.Malo koja knjiga podiže toliko pitanja o prirodi uloga muškaraca i žena, o samo-disciplini te o sreći.



https://mega.nz/#!8mQhFaCZ!W3O5eqNi_mfs1zoa8UwSVXAzT9dLEuRwbmESVOtGCdo

Peonija cvijet istoka
Čim je legla znala je da neće moći zaspati. Cijele ove tuđe svadbene noći proležat će budna, a duhom će biti u drugoj sobi, kraj Davida. Peonija je bila toliko pametna da je jasno slutila kakva je sudbina čeka...



https://mega.nz/#!I6BFGI5a!9m43ExkZT14Z3JT1J_pMpGpYdB0me2a_XtUR5ubvkzk

Sinovi
Izuzetno dramatično, slikovito i ispunjavajuće delo, koje po dubini poniranja u suštinu Istoka i ljudi koji tamo žive nema takmaca u današnjoj literaturi.Iako je prošlo više od sedamdeset godina kako je ovaj neverovatan roman dobio Pulicerovu nagradu, njegova popularnost ne jenjava, a čitaoci mu neprestano pristižu stasavanjem novih generacija.
Uspon seljaka Vang Lunga i njegove žene O-lan, od dana gladovanja do bogatstva i uspostavljanja porodične loze, izuzetna je priča o uspehu u kojoj poniženi mali čovek uspeva da prevlada sve nedaće i prepreke koje se na njega bespoštedno obrušavaju. Pišući o vremenu kada je Istok potresala socijalna revolucija a Zapad se suočavao sa ekonomskim krahom, u ovoj snažnoj, dostojanstvenoj i jednostavnoj pripovesti Perl Bak ističe večne istine o tlu i prirodi, plodovima zemlje i ljudske utrobe, suštinskim istinama o rođenju, ljubavi, radosti i bolu, životu i smrti.



https://mega.nz/#!0jBBjYxZ!z6Z0bPtSVi67eZsYBIKm8jqjL4-uFGAYsksMPixvQUA

Cu Hsi, posljednja carica koja je vladala Kinom, bila je toliko nadarena različitim osobinama, toliko protivurječna u svom ponašanju i s toliko stanovišta zanimljiva ličnost da ju je vrlo teško shvatiti i do u tančine opisati. Živjela je u ono odsudno doba kad se Kina borila protiv stranih osvajača, a u isto vrijeme u zemlji osjećala potreba za modernim reformama. U to doba Cu Hsi je bila konzervativna i nezavisna. Bila je nemilosrdna kada je to bilo potrebno. Stoga je bilo više onih koji su joj se opirali, bojali je se i mrzili je, nego onih koji su je voljeli. Pisci sa Zapada, skoro bez razlike, pišu o njoj nepovoljno pa čak i osvetljivo.



https://mega.nz/#!k3A33aBY!3OrjOcYzvPKY7OK2SsCqPCWCSvhf8-mvBngU7VQ64XE